„Ništa kao kulturno naslijeđe ne može da beskrajno, a pouzdano svjedoči o sudbini grada i njegovih ljudi“ – jedna je od poruka sa sinoćnje promocije reprinta drugog dopunjenog izdanja knjige „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu“ autora, profesora Lazara Seferovića.

Novo izdanje je posveta istaknutom crnogorskom i evropskom slikaru Voju Staniću povodom 100 godina života i 75 godina umjetničkog stvaralaštva.
Svakom Novljaninu je zadovoljstvo kada ima priliku da govori o svom gradu i njegovoj kulturnoj baštini, a profesor Seferović to neumorno radi tokom cijelog života, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur.
„Izuzetno je veliki podvig svoje znanje kao istoričara umjetnosti, pretočiti u riječi i ostaviti pisan trag kao istorijski izvor, svojevrsnu enciklopediju bogate kulturne baštine Herceg Novog. Gospodin Seferović je upravo to uradio i među korice ove knjige smjestio svoj naučno-istraživački rad poklanjajući ga svima nama i generacijama koje će doći. Posebnost ovog izdanja očitava se već na prvim stranicama gdje je priča o istaknutom slikaru Voju Staniću, koji je poput mnogih umjetnika, u Herceg Novom našao svoj dom i inspiraciju da stvara i oslikava jedinstvenost našeg grada i njegove mediteranske duše“, kazao je Mustur.
Kako je kazao, izazov današnjice je očuvati prave vrijednosti i ostati grad kulture koji zna da cijeni tradiciju.
„To podrazumijeva snažnu podršku lokalne samouprave očuvanju kulturnog blaga koje je ovdje stvarano skoro šest i po vijekova. To je ono što jedan grad čini posebnim, jedinstvenim, što je temelj na kojem se gradi dalje. Zato smo prihvatili inicijativu gospodina Seferovića i podržali ga u namjeri da gradu pokloni još jedno izdanje ove vrijedne knjige. Herceg Novi nije teško voljeti, nije mu teško ni pripadati, on je dio svih nas, a pisati o njemu je vrijedno svake hvale, zato još jednom zahvaljujem gospodinu Seferoviću na novim stranicama i prelijepim fotografijama koje će dodatno promovisati naš grad i svima pokazati zašto je Herceg Novi - Herceg među gradovima“, kazao je Mustur.
Podsjećajući na profesorski poziv koji je sa mnogo ljubavi i entuzijazma obavljao, njegova učenica, sada književnica i profesorica Ljiljana Tomanović Ponomarev istakla je da je na taj način nizu generacija profesor Seferović otvarao nove svijetove istorije umjetnosti koji su za njih tada bili nedostižni.
„Mislim da je upravo ta profesorska misija uticala na formiranje generacija mladih ljudi kao ličnosti širokog obrazovanja i znanja, to se osjećalo i zahvaljujući tome postajali smo građani svijeta”, kazala je Tomanović Ponomarev.
Doprinos profesora Seferovića u razvoju kulture i turizma Herceg Novog je tako veliki da ga treba posmatrati kao misionara, kazala je Tomanović Ponomarev.
„On je za ovaj grad bio značajan zbog svih manifestacija koje je lično podupirao i sa istim entuzijazmom i ljubavlju sa kojom je nama predavao istoriju umjetnosti, posvećivao se svakom segment svog rada prenoseći taj osjećaj na okolinu i ljude sa kojima je radio. Kroz njegov pristup vidimo koliki je značaj ličnosti u jednom društvu i koliko može doprinijeti”, zaključila je ona.
Ljubav prema umjetnosti i kulturi, čiji je sudionik i stvaralac već 40 godina, razvila je zahvaljujući snažnom uticaju profesora Lazara Seferovića, kazala je publicista i novinar, Vitka Vujnović.
„Bio je profesor koji poštuje i izuzetno poznaje svog đaka, razvijao je divan način razmišljanja, tjerao nas je da mislimo ali i da osjetimo. Rekao bi „na sledeći čas umjetnosti ponsite sendviče, putujemo” i onda bi pustio muziku. Nije ga interesovalo ko je napisao djelo, iz kog je perioda, tražio bi nam da napišemo šta osjećamo dok slušamo muziku ili dok gledamo neku sliku. Mislim da je tu napravljen moj zaokret ka kulturi, razvijena ljubav i traje do danas, što me raduje. Tvrdim da nas bavljenje kulturom, danas u svakodnevici koja nije sjajna, puni pozitivnom energijom”, kazala je Vujnović.
Ona je podsjetila na nauk koji su zapamtili svi učenici i saradnici profesora Seferovića.

„Ništa kao kulturno naslijeđe ne može da beskrajno, a pouzdano svjedoči o sudbini jednog grada i njegovih ljudi. Zato je svako, pa i najneznatnije istraživanje dragocjeno, a istraživanje profesora Seferovića bila su i obimna i rađena s ljubavlju i brižljivo do te mjere da nikoga nikada ne zaboravi, nikoga ne povrijedi. Istovremeno su sva pisana pitko, bila zanimljiva naučnicima, a draga i prijemčiva čitaocima”, kazala je Vujnović.
Prateći profesorov rad od prve knjige na dalje, osluškujući komentare onih koji su čitali njegova djela, izdvojila je se jedna od profesorovih misli koja zaokružuje važnost njegovog rada, kazala je Vujnović.
„Kazao je da „nije veličina Novoga samo u nabrajanju velikana koji su dolazili ili živjeli u našem gradu. Veličina Novoga je i u onome što Novljani nose iz Novoga u svijet”. Sa „Sagama”, sa knjigama Lazara Seferovića, sa svim onim što je napisao, sa svim fotografijama koje je objavio, sigurna sam da nose u svijet i trag one čudesne novske duše i to je najveća vrijednost i njegovih knjiga i svih zapisa, slika, istraživanja o Novome i njegovom kulturnom blagu”, kazala je Vujnović.
Podsjećajući na život i rad Voja Stanića, Vujnović je podijelila sa publikom da je njegovu izložbu u Galeriji Jospi Bepo Benković za mjesec vidjelo više od 2000 ljudi, što je izuzetno dobro, te da je komentar zaposlenih da su tom izložbom vratili atmosferu u galeriji u zlatne osamdesete.
Autor, profesor Lazar Seferović bio je ponosan publiku koja je s pažnjom pratila promociju i zajedničku ljubav prema Herceg Novom.
„Ako iko dobro poznaje Betovena, kojeg sam u Gimnaziji predavao i volio, onda sam to ja. Znam zašto nije mogao čuti svoju Devetu simfoniju, a ovo je bila moja Deveta simfonija koju večeras nisam čuo. Poenta moje nove knjige je Vojo Stanić, legenda svjetskog slikarstva koji je grad Herceg Novi kao metaforu zamijenio svojim slikarskim univerzumom. Vojo Stanić je bio više od mog mentora, bio je moja inspiracija”, kazao je Seferović poručujući na kraju da je „Herceg Novi njegova najveća ljubav”.
Pokrovitelji reprinta drugog dopunjenog izdanja „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu” su Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija.