Uprava za vode Crne Gore i Opština Herceg-Novi će u narednom periodu zajednički raditi na realizaciji projekta regulacije korita dijela rijeke Sutorine, u dužini od oko 750 metara. Tim povodom, potpredsjednik lokalne samouprave, Mirko Mustur i sekretar za komunalne djelatnosti, Vasilije Seferović održali su sastanak sa direktoricom Uprave, Vesnom Bajović i njenim saradnikom, Milom Radovićem, nakon čega je uslijedio i obilazak terena.
Kao što je ranije dogovoreno, Uprava za vode završila je izradu projekta, koji bi se odvijao kroz dvije faze. Ukupna vrijednost projekta, koji je izradila firma „Exploring“ iz Nikšića, iznosi oko 500 hiljada eura. Obje strane saglasne su da je za realizaciju ovog projekta potrebno aplicirati za sredstva iz pretpristupnih fondova EU.
Regulacija korita rijeke Sutorine na predmetnoj dionici, projektovana je u cilju prevazilaženja postojeće ugroženosti ovog vodotoka i njegovog priobalja, sadržane uglavnom u opštoj nestabilnosti korita, mjestimično ruševnim obalama i plavljenjem ugroženim priobalnim površinama na lijevoj i desnoj obali. Tehničko rješenje regulacije korita koncipirano je usaglašavanjem hidrotehničkih zahtjeva i tehnoekonomskih uslova izvođenja radova.
Novoizgrađena obaloutvrda duž obala rijeke bi imala zadatak da spriječi ugroženost katastarskih parcela i budućih objekata na njima. Regulacione radove je potrebno izvesti da omogućavaju nesmetan prolaz velikih voda, da se spriječi ugroženost objekata i obezbijedi sigurnost korita i obale od rušenja. Planirana izrada obaloutvrde i nasipa na predmetnoj dionici rijeke Sutorine će se graditi na katastarskim parcelama 4206, 4207, 4225, 4228, 4231, 4233, 4242, 3867, 3714, 3715, 3713, 3712, 4372, 4376, 4377,4378,4387, 4396, 5986/1, 4427,5976, 4303,4304, 4308/1, 4310, 43 16/1, 4316/2, 3044, 3047, 3043, 3042, 3039, 3038, 3037, 3036, 3032, 3031, 3026/2, 3027, 3026/1, 3019.KO Sutorina, Herceg-Novi.
Iz svega proizilazi da je suštinu projektovanja regulacije rijeke Sutorine na predmetnoj dionici predstavljala ideja da se za dionicu podložnu rizicima od plavljenja, definišu svi elementi korita i proticajni profil, koji će osigurati njegovu stabilnost i omogućiti racionalnu zaštitu priobalja od poplava, poručeno je nakon sastanka.
