Dobar zakonski okvir, veliki trud ali nesinhronizovanost u radu institucija, nasilje nad osjetljivim kategorijama društva je i dalje prisutno u našem društvu, jedan je od zaključaka nakon današnjeg predavanja „Dijalogom protiv diskriminacije sa posebnim naglaskom na zaštitu od nasilja nad osjetljivim kategorijama“ koje je održano u sali SO Herceg-Novi.

Opština Herceg-Novi obilježava kampanju „Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ od 2007. godine, kazala je Branka Grubor Božović, samostalna savjetnica za ljudska prava, u ime Savjeta za rodnu ravnopravnost Opštine Herceg-Novi koji je organizovao predavanje uz podršku Centra za socijalni rad HN. Podsjetila je na čitav niz događaja koji svjedoče različite oblike nasilja u svijetu, brojne zakone koji postoje kako bi nasilje spriječili i kaznili, ali je ono i dalje prisutno u ukupnoj zajednici.

„Veoma je važno da utičemo, a posebno mediji svojim izvještavanjem, na povećanje svijesti o problemu nasilja, smanjivanju društvene tolerancije na nasilje i povećanju razumijevanja i podrške prema onima koji su mu izloženi. Trebamo otvoreno govoriti o radu institucija, ne da impliciramo i opstruiramo rješenja, nego da se zajednički vratimo na izgradnju sistema zaštite koji će vratiti povjerenje u institucije sistema, osnažiti žrtve, a nasilnicima osim kaznenih mjera nametnuti obaveznu rehabilitaciju“, kazala je Grubor Božović.

Priča o zaštiti od nasilja, trebalo bi da počne na lokalnom nivou, kazala je ekspertkinja za rodnu ravnopravnost Branka Vlahović koja je održala predavanje i istakla da svi doneseni i usvojeni zakoni, strategije, međunarodni ugovori i dogovori neće moći funkcionisati ako se ne budu sprovodili na najnižem nivou, od mjesne zajednice pa na dalje.

„Važno je da se ljudi upoznaju na koji način se mogu zaštititi, kako se institucije mogu povezati i raditi zajedno, te da nasilje nije problem pojedinca, onoga ko je povrijeđen u tom momentu nego je problem zajednice, na prvom mjestu lokalne. Zato kroz zakone i strategije na tom nivou ona brine da svakom čovjeku osigura i omogući sigurnost i dostojanstvo, da živimo od svog rada i ostvarimo efekte tako da možemo i da doprinosimo razvoju zajednice i da korostimo dobrobiti koje smo stekli. Lokalna Skupština je usvojila akcioni plan o rodnoj ravnopravnosti i po njemu se određene aktivnosti sprovode. U sklopu toga trebamo javno da pričamo o svemu ovome, da upoznajemo građane i građanke, ali i javnost. Moramo krenuti u direktno rješavanje problema kojih je dosta. Institucije i organi moraju početi ubrzano da rade kako bi bilo vraćeno povjerenje u njih“, kazala je Vlahović.

Tokom 2022. godine Sud za prekršaje Budva, Odjeljenje u Herceg-Novom imalo je 86 prijavljenih slučajeva nasilja od kojih su rješena 63, kazao je rukovodilac Odjeljenja Andrija Vojvodić, dok je za 11 mjeseci ove godine prijavljeno 90 slučajeva nasilja u porodici.

„Riješen je 57 slučajeva, izrečeno je 13 novčanih kazne, 26 uslovnih kazni zatvora, tri opomene. Iz analize rada kako pravosuđa, tako i drugih državnih organa treba izvući zaključke kako bi se unaprijedila prevencija i zaštita žrtava nasilja, tako da smatram da treba osnažiti podršku žrtvama kako bi se podstaklo prijavljivanje nasilja, potrebno je unaprijeđenje institucionalnog odgovora, zatim bolja saradnja institucija koje se bave ovom tematikom, borba protiv stereotipa i predrasuda, zajedničko djelovanje pravosuđa i podizanja svijesti u ovoj oblasti“, kazao je sudija Vojvodić.

Ako je dijete svjedok nasilja, proživljava ga kao da se ono odvijalo direktno nad njim, kazao je rukovodilac Službe za zaštitu djece i omladine u Centru za socijalni rad HN, Emrah Jefkaj. Dodao je da je za efikasnost u prevenciji i borbi protiv nasilja od presudnog značaja međusektorska saradnja.

„Prema evidenciji Centra, u Herceg-Novom je tokom 2022. godine evidentirano je 149 slučajeva nasilja u porodici, 70,5% su žrtve žene, a čak 54% su slučajevi recidiva. U odnosu na tekuću godinu, do 1. decembra kod nas je evidentirano 114 slučajeva porodičnog nasilja“, kazao je Jefkaj i dodao da je saradnja sa institucijama na lokalnom nivou dobra, a posebno sa Crvenim krstom HN, Centrom bezbjednosti, Opštinom HN, Sudom za prekršaje HN i Dispanzerom za mentalno zdravlje u Domu zdravlja HN.

Saglasni su da 16 dana aktivizma nije dovoljno te da je potrebno snažno i kontinuirano raditi kako bi se stvorili bolji uslovi prevencije i konkretne i efikasne borbe protiv svih oblika nasilja, a posebno nad osjetljivim kategorijama.