Sa ciljem da se još jednom skrene pažnja Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima na probleme Instituta Igalo i Bolnice u Meljinama juče je u hotelu Lazure održan okrugli sto na temu „Zdravstveni turizam u Herceg-Novom, juče, danas, sutra – Institut „Dr Simo Milošević” i Bolnica Meljine”, u organizaciji Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi.

Usvojenim zaključcima pozvani su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Agencija za investicije da se uključe i što hitnije ponude efektna rješenja za situaciju u ove dvije zdravstvene ustanove.

Jedan od zaključaka je da bi Ministarstvo zdravlja trebalo u narednih sedam dana da izađe sa predlogom prema Agenciji za zaštitu konkurencije u vezi sa problemima u Institutu Igalo i da se hitno daju inputi za izradu studije koja će pokazati na koji način treba nastaviti poslovanje te ustanove. Takođe, apelovano je da Agencija za investicije uzme ulogu u rješavanju problema,  jer jedan od modela za Institut jeste i javno-privatno partnerstvo.

„Treći zaključak je da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma radi na izmjeni zakonske regulative i prilagodi Zakon zdravstvenom turizmu, pogotovo u dijelu velnes turizma, te da uzme aktivniju ulogu u razvoju ove vrste turizma, jer smatramo da Ministarstvo zdravlja ne može biti nosilac razvoja zdravstvenog turizma. Obzirom na situaciju i mogućnost dolaska energetskih turista, četvrti zaključak je da Institut Igalo radi poslovanja ove zime izađe sa paketom za tu vrstu turista i da zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom i Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma izađe na ta tržišta“, istakao je sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi, Nenad Vitomirović.

On je u toku rasprave postavio pitanje zbog čega Vlada Crne Gore ne ispunjava obaveze koje je sama nametnula, a koje se odnose na procijenu da će u 2024. godini zdravstveni turizam predstavljati najvažniji segment crnogorske cjelogodišnje turističke ponude.

„Sada imamo situaciju da Institutu prijeti stečaj zbog dugovanja koja su 3 do 4 puta manja od same građevinske vrijednosti. Ne možemo da planiramo razvoj turizma i Instituta,  a da se ne se baziramo na Bolnicu Meljine. Institut ne može da funkcioniše bez Bolnice, njenim gašenjem urušava se sistem Instituta. Mislim da je potrebno napomenuti značaj Bolnice, ne samo kroz zdravstvenu zaštitu, već i sa ekonomskog aspekta“, kazao je Vitomirović.

Vitomirović je pitao i da li je propuštena prilika da Institut dobije državnu pomoć koja je bila moguća za vrijeme pandemije virusa korona, te konstatovao da se razvoj zdravstvenog turizma ne može planirati bez metodologije za praćenje broja turista u tom sektoru.

„Kad god počnemo da pričamo o zdravstvenom turizmu naiđemo na neku prepreku, a na kraju plaćaju Institut Igalo, Bolnica Meljine i stanovnici opštine Herceg-Novi“, rekao je Vitomirović i iznio svoje tumačenje razloga zbog kojeg je Institut došao u trenutnu situaciju: „Suštinski, sve ovo se dešava kao napad na prostorni resurs Instituta, kako doći do prvoklasnih lokacija za nekretnine po što manjoj cijeni“.

„Ako uzmemo u obzir sve zvanično usvojene strateške dokumente u Crnoj Gori, po njima je Herceg-Novi predviđen juče, danas i sjutra kao centar razvoja zdravstvenog turizma ove države. Ovaj okrugli sto doživljavam kao vrstu podrške svim naporima koje danas pokušavamo da usmjerimo ka rješavanju problema koji se dešavaju kako u samom Institutu „Dr Simo Milošević“, tako i kada je u pitanju Bolnica Meljine koja je u stečaju, jer bez te dvije zdravstvene institucije ne možemo govoriti o Herceg-Novom kao centru zdravstvenog turizma“, poručio je u uvodnoj riječi predsjednik Opštine, Stevan Katić.

On je kazao da u posljednje vrijeme postoje investitori zainteresovani da u Herceg-Novom grade poliklinike i nove zdravstvene ustanove koje bi u perspektivi mogle da budu podrška Institutu Igalo i Bolnici u Meljinama.

„Mislim da odavde zajednički moramo još jednom da pošaljemo poruku da Bolnica Meljine mora da opstane, da se što hitnije nađe rješenje za to i kako bi se ona ponovo uvela u sistem javnog zdravstva Crne Gore. Bez te bolnice ne može da funkcioniše Institut, posebno ako imamo na umu da najveći program u toj ustanovi, norveški, zavisi upravo od blizine bolnice“, istakao je Katić.

Dragan Damjanović iz Agencije za zaštitu konkurencije smatra da je sa aspekta kontrole državne pomoći najbolje da Bolnica pređe u sistem javnog zdravstva i tada  prestaju sve nadležnosti Agencije, a Bolnica bi imala redovno finansiranje kao i sve druge bolnice u Crnoj Gori. On je objasnio da nema prostora za prosto dotiranje novca iz budžeta, ali postoje smjernice za restrukturiranje, kao i za promjenu cijena Fonda da bi Bolnica dobila dovoljno novca za pružanje usluga domicilnom stanovništvu. Kada je u pitanju Institut, Damjanović navodi da Agencija za zaštitu konkurencije nije dobila zvaničan upit, ali će, kao i Bolnici Meljine, biti dostupna pomoć za restrukturiranje i spašavanje.

„Ako Institut „Dr Simo Milošević“ nestane sa tržišta, Crna Gora može da zaboravi na pozicioniranje destinacije kao bitne za zdravstveni turizam i od tog trenutka bi zdravstveni turizam u ovoj zemlji mogao skoro pa da zatvori vrata svim gostima“, poručila je generalna direktorica za politiku razvoja turizma mr Aleksandra Gardašević Slavuljica. Ona je nazvala nelogičnim što se ovo „goruće pitanje od značaja za sve nas rješava ovako sporo“ i poručila da svi učesnici u ovoj priči moraju da imaju prije svega veliku moralnu odgovornost.

Gardašević Slavuljica je istakla da je programom razvoja zdravstvenog turizma Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma obezbijedilo 30.000 eura za fizibiliti studiju za Institut. Preduslov za njenu izradu je da menadžment te ustanove dostavi projektni zadatak, usaglašen sa Ministarstvom zdravlja. Kako je napomenula, na današnjem okruglom stolu je saopšteno da je taj projektni zadatak gotov, a kad ga dobiju krenuće u realizaciju svog dijela posla.

„Fizibiliti studija predstavlja situacionu analizu Instituta i potencijale za rehabilitaciju, rješenja koja se mogu sprovesti u Institutu. To je materijal koji treba da nam da opcije za izlazak iz krize“, rekla je Gardašević Slavuljica.

Ona je najavila da će nastojanju da se nađu što bolja i brža rješenja za Institut Igalo do kraja sedmice imati sastanak sa menadžmentom te ustanove, a najavljen je i sastanak u Vladi po pitanju problema Bolnice i Instituta.

Predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo, Batrić Kontić smatra da bi trebalo da se oslone na sopstvene snage i da Institut, ukoliko je moguće, uđe u privatno-javno partnerstvo ili da se proda dio imovine, zemlje koja se ne koristi, a koja je u stoprocentnom vlasništvu Instituta.

„Mi smo naslijedili sve probleme, oni traju i 30 godina, i poručio bih ukoliko dobijemo slobodno sudstvo i tužilaštvo da se preispitaju privatizacije u kojima su preduzeća prodata po pet do šest puta manjoj cijeni nego što im je stvarna vrijednost. Institut samo pukim slučajem nije završio kao Bolnica Meljine. Institutu je potrebno preko pola miliona za plate i to je neodrživo. Institut ima kapacitete da zarađuje 20 miliona godišnje, ali se moraju napraviti neki rezovi“, kazao je Kontić.

Zdravstveni turizam je strateški prepoznat kao jedan od ključnih stubova ukupnog turističkog proizvoda Crne Gore, sve to je adekvatno propraćeno i prostorno-planskom dokumentacijom, a Institut „Dr Simo Milošević“ prepoznat je u svim dokumentima kao nosilac te grane turizma, kazao je prof. dr Nikša Grgurević, koji je učestvovao u izradi Strateškog plana razvoja opštine Herceg-Novi do 2027. godine.

On je primijetio nekoliko zaključaka u vezi sa radom Instituta – radi se godinama sa istim partnerima iz inostranstva i u domaćem prometu, postoji jak politički uticaj na proces izbora menadžmenta i upravnog odbora, 80% ukupnog prihoda odlazi na lične dohotke što je u menadžerskom smislu neodrživo. Grgurević je poručio: „Do trenutne situacije nije doveo prethodni ili menadžment koji je sada u Institutu, već to što su dugogodišnji problemi bili gurani pod tepih. Sada je vrijeme, kad je došlo do toga da može doći do stečaja, da se jednostavno suočimo sa tim problemima svi zajedno i vidimo kako ih je moguće prevazići“. 

„Ovdje se radi o dvije kompanije koje su srce privrednog i ekonomskog života Herceg Novog i u pitanju je veliki broj ljudi. Priča o zdravstvenom turizmu pada u vodu ako bi ove dvije kompanije nastavile da posluju sa gubicima“, poručio je dr Anđelko Lojpur, član konsultativne grupe Strateškog plana razvoja Herceg Novog do 2027. godine.

Komentarišući situaciju u kojoj se nalazi Bolnica, Lojpur je kazao: „Ugovor o privatizaciji nije raskinut i mislim da Vlada i država ne bi smjeli da se igraju sa tim stvarima, na stranu njihovi loši odnosi i nekomunikacija sa Kneževićem. Sudski sporovi bi bili problematični i bojim se da bi išli na štetu države. Stečaj znači otpuštanje svih ljudi i bojim se da bi to bila klica uništenja, jer je ova Bolnica mnogo više od jedne bolnice. Ne znam zašto nije urađen plan konsolidacije firme, što je obaveza stečajne uprave. I u toj kompaniji, kao i u svakoj postoji bar zrno  zdravog jezgra koje bi moglo da se restruktuira“.

Lojpur je ocijenio da je Institut u nešto povoljnijoj poziciji, ali da bi bankrot ove ustanove „bio pakao za državu i Herceg-Novi, a ta intencija postoji od nekih interesnih grupa“.

„Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja, što i na kratak rok vodi ka propasti. Institut može da uradi proces restrukturiranja poslova i zadrži biznis. Oni imaju monopol i nemaju konkurenciju. Ljudi su ti koji su firme doveli u tu poziciju i ljudi mogu ozdraviti obje kompanije, ali da što manje drže ispruženu ruku prema Podgorici, jer se svi problemi moraju rješavati ovdje i unutar kompanije“, kazao je Lojpur.

Učesnici okruglog stola bili su i: potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Mirko Mustur, menadžer Opštine Dušan Vukić, Aleksandra Golubović i Una Bulatović iz Agencije za investicije, predsjednica Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore Marina Delić, sudski vještak ekonomsko – finansijske struke i stečajni upravnik Saša Tomašević, Ljiljana Maraš iz Naconalne turističke organizacije, a iz Instituta „Dr Simo Milošević“: direktor sektora marketinga i prodaje Nikola Mračević i referent za planiranje, analizu i statistiku Miloš Knežević.

Pozivi za učešće na okruglom stolu upućeni su i ministru ekonomskog razvoja i turizma, Goranu Đuroviću, načelnici Direkcije za razvoj i planiranje zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja Nataši Žugić, kao i Žarku Rakčeviću, vlasniku skoro 28% akcijskog kapitala Instituta Igalo.