Svečanom akademijom u hercegnovskoj dvorani Park obilježeno je 80 godina od osnivanja Prve bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade, čuvene po hrabrosti, istrajnosti, oslobodilačkom pohodu za najveći broj gradova u Crnoj Gori, Hercegovini i Metohiji.

Na njihov borbeni put podsjetile su i fotografije izložene u foajeu dvorane.
Uz zahvalnost i duboko poštovanje, dodijeljena su priznanja borcima Prve bokeljske brigade: Jovanu Toškoviću, Mirku Daboviću, Anđeliji Mujanović i Peru Miloševiću.
Sve njih, njihove potomke, članove SOBNOR-a CG i OBNOR-a 1941-1945 Kotora, Tivta, Budve, Trebinja i Herceg Novog, kao i mnogobrojne goste, pozdravio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur i istakao da je svečanost posebna prilika da se prisjetimo vanvremenskim vrijednostima borbe sa slobodu i antifašizma koji su i dalje temelj našeg društva.
„Prva bokeljska brigada bila je mnogo više od vojne formacije. Ona je simbol zajedništva, hrabrosti i nesalomivog duha naroda našeg kraja. U jednom stroju bili su zajedno ljudi različitih profesija, vjera i nacionalnosti, ali su svi imali isti cilj – borbu za slobodu i pravednije društvo. Upravo je to ono što čini njeno nasljeđe vječnim. Antifašistička borba, u svojoj srži, nosi ideje solidarnosti, slobode i jednakosti – vrijednosti koje su univerzalne, koje moramo čuvati i prenositi onima koji dolaze poslije nas“, kazao je Mustur zahvalivši organizatorima što ne zaboravljaju važne godišnjice i datume iz slavne istorije našeg naroda jer „ako dopustimo zaborav, znači da nismo dostojni žrtava naših predaka”.
Za istoriju 80 godina ne predstavlja daleko doba, a za aršine kojima vrijeme mjeri čovjek, to je jedan ljudski vijek, kazao je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović dodajući da moderno vrijeme u kojem živimo potire sjećanja na podvige 800 boraca koliko ih je u Bokeljskoj brigadi bilo prilikom osnivanja.
„Iz udobnosti ovog vremena spremni smo relativizovati žrtve i vrijednostii za koje su se borili, a u onome čemu su težili uživale su već generacije nakon njih. Ako je čovjek već spreman da pamti malo i kratko, istorija neće omanuti. Protok vremena izvući će na vidjelo svu veličinu njihovog djela”, kazao je Komnenović.
Kako je istakao, mladi ljudi iz Boke i okoline imali su tada veliku želju da se na organizovan način priključe borbi i pomognu osvajanju slobode, što im je omogućeno formiranjem Prve bokeljske brigade.
„Brigada će na svom ratnom putu od Trebinja do Metohije proći kroz 17 opština i vrlo uspješno učestvovati u njihovom oslobađanju. Brojni gradovi širom Crne Gore, pa tako i Tivat i Kotor, kao svoj datum slave dan kada su borci Prve bokeljske NOU brigade korakom slobode stupili na njihove ulice i trgove”, kazao je Komnenović dodajući da su borci, braneći iskonsko pravo na mir i slobodu, gradili novi društveni poredak.
Hrabri i najbolji sinovi i kćeri koji su širom nekadašnje domovine u slobodu ugradili svoju mladost i dali živote za našu budućnost, zaslužuju duboko poštovanje svih nas, kazao je potpredsjednik SOBNOR-a CG, Aleksandar Maraš.
„Zato je vječiti amanet Crne Gore: slogu i slobodu treba čuvati, na evropskom putu treba svoju istoriju poštovati i luče antifašizma se držati. Vijekovima su Boka i Crna Gora ispisivale na moru i kopnu svoju svijetlu istoriju. Činili su to hrabri rodoljubi i slobodari čija imena zlatnim slovima krase stranice naše prošlosti. Prva bokeljska NOU brigada je jedan od svijetlih bisera naše novije istorije što najbolje pokazuju i visoka priznanja- Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem”, kazao je Maraš.
Predsjednik Organizacionog odbora proslave jubileja, prof. Ljubenko Borović istakao je da narod tada, cijeneći život u dostojanstvu, nije postidio svoje pretke, a njihov primjer vječna je opomena na to kolika je cijena slobode i nadahnuće da je čuvamo kao zjenicu oka, kazao je Borović i podsjetio na Zmajeve stihove „Ti grobovi nisu rake, već kolevke novih snaga”.
„Danas se sa ponosom i poštovanjem prisjećamo tih sudbonosnih dana i vremena koje su krvlju ispisali. Borci Bokeljske brigade utrli su put ka slobodi i dali svoj puni doprinos oslobađanju od fašizma. Velika je odgovornost naše generacije i mladih pokoljenja da sačuvamo ideju antifašizma i da se borimo za svijetle tekovine NOB-a, jer tako branimo našu budućnost i ispunjavamo amanet slavnih predaka da čuvamo stečenu slobodu. Sjećajući se svih koji su zajedno hrabro i ponosno stajali u stroju Bokeljske brigade i na ovaj dan iskazujemo duboko poštovanje i zahvalnost za sve što su učinili i potvrđujemo da se i mi zauzimamo za iste principe i ideale – antifašizam, mir i slobodu“, kazao je Borović.

Bokeljska NOU brigada formirana je u selu Konjsko 5. oktobra 1944. g. na osnovu naredbe Štaba II Udarnog korpusa. Za komandanta brigade postavljen je Božo Jovanović, njegovog zamjenika Joko Boreta, za političkog komesara Mato Petrović, zamjenika Milo Medigović i za itendanta Mitar Vuksanović.
U sastav Bokeljske NOU brigade ulazi udarna grupa od tri bokeljska bataljona i novopridošli borci iz Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Prilikom formiranja brigada je imala četiri bataljona- 800 boraca.
Do završetka NOR-a Prva Bokeljska brigada je hrabro, časno i sa primjerenim osjećanjima za politički rad sa narodom, izvršavala sve postavljene zadatke. Njen veliki doprinos je u oslobađanju Boke u sadejstvu sa II Dalmatinskom i X Hercegovačkom brigadom, X Crnogorskom i bataljonima V Pomorskog sektora, posebno u oslobađanju Ledenica, Herceg Novog, Risna, Kotora, Budve, Paštrovića, Bara, Ulcinja, Danilovgrada, Podgorice, Mojkovca, Prijepolja i drugih mjesta kroz koje je prolazila.
Februara 1945.g. u sastavu 24. Srpske divizije prebačena je u Metohiju, gdje je do maja 1945.g. čistila teritoriju od balističkih i ostalih odmetničkih snaga.U njenim redovima se od formiranja do kraja rata borilo oko 3250 boraca, poginulo je i umrlo 196 boraca, a ranjeno 237.
Akademiji su prisustvovali i ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, potpredsjednica SOHN, Dragana Stanišić, predstavnici Mornarice CG, članovi boračkih organizacija Pljevalja i Prijepolja.
U kulturno umjetničkom programu učestvovalo je „KUD Ilija Kišić”.