Građani Herceg Novog i predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti blokirali su danas na dva sata Granični prelaz Debeli brijeg u znak protesta zbog situacije u Bolnici Meljine i još jednom poručili da Herceg Novi neće odustati od borbe da ova zdravstvena ustanova bude uvedena u sistem javnog zdravstva i osigurano njeno redovno funkcionisanje.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović pozvao je Vladu Crne Gore, premijera Dritana Abazovića, ministre zdravlja i finansija, Dragoslava Šćekića i Aleksandra Damjanovića, kao i sve ostale koji su nadležni za rješavanje pitanja Bolnice Meljine da ozbiljno shvate poruku građana, jer Novljani neće odustati od protesta dok ova ustanova ne uđe u sistem javnog zdravstva.
„Prvi put smo se okupili prije skoro tri sedmice, u međuvremenu nije se mnogo toga promjenilo. Lokalna samouprava, zajedno sa predstavnicima Bolnice Meljine, uložila je ogroman napor da dođe do poboljšanja statusa ove zdravstvene ustanove, da iz Podgorice čujemo koje je rješenje. Nažalost, to nismo čuli. Zbog toga smo prinuđeni da danas ponovo blokiramo granični prelaz Debeli brijeg. Blokiraćemo sve dok ne čujemo koje je rješenje i dok se ono ne sprovede u djelo“, poručio je Otović.
Opstanak Bolnice u Meljinama predstavlja pitanje od odlučujućeg značaja za život i budućnost grada, za privredu, turizam i dalji razvoj, istakao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur i poručio da „Herceg Novi zaslužuje i mora da ima bolnicu“.
„Do ovog momenta sam očekivao da ću čuti neku dobru vijest, da vam je ovdje saopštimo, sa nadom za spas Bolnice. Međutim, sve ovo što se trenutno dešava je „mrtvo more“. Lokalna uprava i Skupština opštine čine sve, bore se, ali poluge upravljanja i odlučivanja nisu u našim rukama. Borićemo se i dalje, kao što i vi i dalje podržavate sve ovo što radimo za naš grad i našu Bolnicu“, naveo je Mustur.
Glavna medicinska sestra u Bolnici, Vesna Manojlović navela je da ljekari i osoblje Bolnice stručno i odgovorno obavljaju svoj posao, uprkos činjenici da za svoj rad ne dobijaju redovne plate i honorare. Ona je istakla da opstanku ove ustanove doprinose svi zaposleni, kako ljekari i medicinsko osoblje, tako i svi ostali profili nemedicinskog osoblja, od radnika i radnica na prijemnom, u vešeraju, kuhinji, finansijskom odjeljenju, do vozača, onih koji se brinu za serviranje hrane, higijenu i uređenje objekata i dvorišta, vozača i tehničke službe.
„U bolnici je zaposleno 155 radnika, od čega su većina porodični ljudi, a imamo i samohranih roditelja, podstanara, po jednog zaposlenog člana u porodici. Plate ne primamo redovno, nekada više i od par mjeseci. Da li se neko pita kako ćemo svojoj djeci i bližnjima obezbijediti skladan i skroman način života i školovanja?“, kazala je Manojlović. Ona je poručila da se radnici nadaju rješenju statusa Bolnice, „što podrazumjeva samo jedno – ulazak u sistem javnog zdravstva“, te pozvala građane da nastave zajedničku borbu jer je Bolnica neophodna svima.
„Mi smo dali zaključke da Vlada Crne Gore treba da proglasi javni interes nad Bolnicom Meljine i da je treba vratiti na zakonski način, u skladu sa onim što je moguće uraditi prema Zakonu o stečaju, jer postoji praksa i postoji slovo zakona koje to omogućava. Nikakvih tu nema ograničenja ni od Brisela ni od naših domaćih zakona, samo je potrebna politička volja da se riješi problem. Ukoliko oni budu i dalje ignorisali zahtjeve Herceg Novog, predlažem vam i da se sretnemo u Podgorici ispred Vlade Crne Gore i resornog Ministarstva“, kazao je Vučinić.
Odbornik lokalnog parlamenta, Nikola Radman rekao je da je na lokalnom nivou postignut dogovor da se pripremi pravni koncept i naredne sedmice sa tim predlogom ide direktno u Vladu. Kako je dodao, ukoliko predlog ne bude prihvaćen, protesti će biti nastavljeni. On je uputio zahvalnost Novljanima i pozvao da cijela Crna Gora podrži Herceg Novi u borbi za osiguranje elementarne bolničke zaštite u gradu od skoro 40 hiljada stanovnika.
„Svakog dana u zgradi Opštine pokušavamo da nađemo neko rješenje, da izvršimo pritisak na Vladu Crne Gore, ministre i sve institucije, međutim nema nekog efekta. U ime Opštine Herceg Novi ja im poručujem: ovo je kapija Crne Gore prema Evropskoj uniji, koje su nam “puna usta”. Umjesto da naše drage goste dočekujemo sa domaćom rakijom i suvim smokvama, mi ćemo biti prinuđeni da sami sebi zatvaramo vrata. I zatvorićemo ih, i to ne samo ovaj, već i drugi i treći granični prelaz. Herceg Novi ne može ostati bez bolnice, mi smo turistički grad, bolnica mora opstati“, poručio je Radman.
„Jedini organ koji ovo može da riješi je Vlada Crne Gore, koja u potpunosti mora da preuzme odgovornost za sudbinu građana ovog grada. Imali smo prilike da prije nekoliko dana budemo na razgovoru sa subjektima i organima izvršne vlasti koje prepoznajete kao učesnike u ovom postupku – Agencija za zaštitu konkurencije i ministarstava zdravlja i finansija. Jasno je da između tih organa ne postoji sinhronizacija, niti volja da se sinhronizuju kako bi riješili ovo pitanje“, ocjenjuje Lazarević.
On je iznio stav da direktive Evropske komisije ne zabranjuju Vladi Crne Gore da Bolnici, a to znači i gradu Herceg Novom, pruži novčanu pomoć koja je neophodna da bi ustanova preživjela, dok ovo pitanje ne bude strateški riješeno. Lazarević je i postavio pitanje u kojoj fazi je istraga o organizovanom kriminalu u vezi sa slučajem privatizacije Bolnice Meljine, te poručio: „Ovo danas je samo još jedna opomena. Oni koji su odgovorni, a najodgovornija je Vlada Crne Gore, moraju da kažu da preuzimaju odgovornost i rješavaju stvar.”
Građanin Nikola Svilanović, koji je nedavno izašao sa liječenja u Bolnici Meljine, poželio je da se obrati prisutnima i istakne pažnju i posvećenost zaposlenih, koje iskazuju prema pacijentima uprkos situaciji u kojoj se nalaze: „Uz sve ove nedaće koje slušamo i borbu koju vodimo, ja kao pacijent ni jednom trenutku u bolnici nisam osjetio, niti su zaposleni pokazali da im nešto fali, sa takvim entuzijazmom se radi. I zato kažem ovdje danas – moramo učiniti sve što je u našoj moći da sačuvamo Bolnicu“.
U ime građana Herceg Novog obratila se i Olivera Doklestić, koja je poručila da bez Bolnice nema budućnosti ni za Institut Igalo, a onda ni za Herceg Novi kao zdravstveni centar. Ona je postavila pitanje da li je do sada urađena analiza uništene privrede nekada jakog i dobro razvijenog, bogatog grada, čiji građani su samodoprinosom u periodu od 1986. do 1992. izdvojili današnjih oko 14,6 miliona eura. Doklestić je pitala u šta je usmjeren taj novac i koliko sredstava je vraćeno u Bolnicu, kao i zašto sredstva od prodaje velikog doka iz Bijele ili zakupa Mamule nisu uložena u Herceg Novi, već je grad sada prinuđen da moli za pomoć Vlade. Podržala je predlog koji je uputio odbornik Borivoje Vuković na sjednici lokalnog parlamenta, da treba u potpunosti razložiti finsijske izvještaje i uraditi analizu svih potraživanja Bolnice.
„Vodovod“ ima potraživanja prema Bolnici od 360.000 eura, ali nećemo ih blokirati jer je to nemoralno. Dugovanje za porez prema Opštini je 850.000 eura, pa neka država omogući da se grad preko ovih dugovanja uknjiži na dio imovine Bolnice. Na taj način ćemo najbolje pokazati da volimo svoj grad i kako da Bolnicu vratimo u svoje okrilje. Hoćemo analizu 14,6 miliona eura, novac nije mogao da nestane. Hoćemo da Vlada nama polaže račune, a ne mi njoj. Nismo mi ništa dužni Vladi, bez obzira ko u njoj sjedi, već je ona dužna građanima Herceg Novog“, zaključila je Doklestić.