Režim saobraćaja u ulici Obalički put, u naselju Kamenje u Zelenici biće privremeno izmijenjen 22. i 23. decembra 2022. godine, radi nesmetanog i bezbjednog izvođenja radova na sanaciji lokalnog puta.
Privremeno se mijenja režim saobraćaja u ulici Sava Ilića, na potezu od raskrsnice sa ulicom V crnogorske do zgrade Solemar, na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila.
Privremeno se vrši izmjena režima saobraćaja u Ustaničkoj ulici, na potezu od broja 55 do broja 110 i od kuće Bjeletića do kuće Erakovića, na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi poziva sve studente i srednjoškolce da prisustvuju radionici “Digitalni marketing”, koja se organizuje u okviru saradnje Opštine i NVO Centar za omladinsku edukaciju na projektu Evropske omladinske kartice (EYCA).
Miloš Milačić, konsultant u oblasti marketinga i grafičkog dizajna, upoznaće mlade sa pojmom marketinga i važnosti promocije na društvenim mrežama. Radionica će biti održana u ponedjeljak, 12. decembra u opštinskoj sali u Herceg-Novom u 18 časova, a svi prisutni će dobiti i Potvrde o prisustvu.
Režim saobraćaja u ulicama Hrastova, Kragujevačka i Dragomirska u naselju Zelenika biće privremeno izmijenjen sjutra, 30. novembra, na način da će u terminu od 08 do 13 časova biti zabranjen saobraćaj za sva vozila.
Rješenje o privremenoj izmjeni režima saobraćaja donijeto je radi nesmetanog i bezbjednog izvođenja radova na sanaciji kvara na vodovodnoj mreži, a po zahtjevu novskog preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Opštine Herceg-Novi.
U Opštini Herceg Novi juče je održana radionica u okviru kampanje „Moj život“, koju vodi Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, a tiče se prinudnih ugovorenih brakova, nasilja u porodicama i prosjačenju na ulicama Romske i Egipćanske zajednice u Crnoj Gori.
Radionica o aktivizmu i mobilnosti mladih na lokalnom nivou održana je danas u velikoj sali Skupštine opštine Herceg-Novi. Osnovcima i srednjoškolcima je o ovim temama govorila direktorica omladinskog programa za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje u NVO Juventas, Marija Ružić Stajović.
Ona je učenicima pojasnila šta podrazumijeva omladinski rad i aktivizam i uputila ih u modele organizacije i principe na kojima se zasnivaju, a uz teorijski održan je i praktični dio predavanja, odnosno vježbe kroz koje su mladi iskazali svoje stavove i mišljenja po pitanjima od njihovih interesa.
Današnja radionica organizovana je u okviru saradnje Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi i NVO Centar za omladinsku edukaciju na projektu Evropske omladinske kartice (EYCA).
Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje naše zemlje. Iz želje da ukrase svakodnevnu, a posebno svečanu odjeću ljudi su iglom i koncem vezli i stvarali neobične, ali često i prepoznatljive oblike cvijeća, drveća i drugih prizora iz prirode. Vezom se ukrašavao kućni tekstil koji je u često oskudne domove unosio boju i vedrinu. Vezom su ukrašavane jastučnice, peškiri, stolnjaci i čaršavi, a zatim muške i ženske košulje, ženske marame i kecelje.
Istorija veza seže čak do Antike, još su stari Asirci, Egipćani, Rimljani i Grci svoju odeću ukrašavali vezom koji je bio jako cijenjen, a u Vizantiji se vezivao za više slojeve društva. To se smatralo umjetnošću kojom su se profesionalno bavile vezilje i majstori u okviru crkve ili na dvorovima. Vez svilom i zlatnom i srebrnom žicom dovedeni su do visokog nivoa i uglavnom povezivani sa imućnijim stanovništvom i sveštenstvom.
NVO Mare Mare kroz svoj projekat “Stari zanati čuvari kulturne baštine “ ovog mjeseca organizuje radionice veza. Učesnice uče ili usavršavaju vještine veza, što je i jedan od načina da se od zaborava sačuva ovaj zanat i da mu se udahne novi život. Planirano je da se vezom ukrase vrećice, torbe i book markers .
U literaturi je zabilježeno da se vez u Crnoj Gori razvio u 17. vijeku i jedan je od najstarijih zanata iz domaće radinosti. U našim krajevima devojčice su od ranog uzrasta učile kako da vezu. Vezom su ukrašavani mnogi predmeti, ali su najljepšu primjenu našli na narodnoj nošnji. Pored toga što je bio ukras, vez je bio pokazatelj društvenog statusa, materijalnog stanja, uzrasta, regionalne i nacionalne pripadnosti.
Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje Crne Gore. U engleskom jeziku se naziva Montenegrin Stitch ili Montenegrin Cross Stitch.
Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.